Šta Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu zahteva od izvođača radova?

Šta Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu zahteva od izvođača radova?

Na gradilištu se stvari brzo menjaju: danas je iskop, sutra oplata, prekosutra mašina ulazi na tesan prilaz, a neko novi se priključuje ekipi. Zato Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu ne postoji da bi izvođačima zakomplikovao posao, već da se pre početka radova zna ko šta radi, kakva oprema se koristi, gde su rizici i kako se ljudi štite.

Zato hajde da vidimo šta izvođač radova mora da pripremi pre početka posla, šta se proverava na terenu i gde se najlakše prave greške.

Šta izvođač radova mora da obezbedi?

Izvođač radova mora da organizuje posao tako da radnici mogu da rade bez nepotrebnog rizika po život i zdravlje. To znači da pre početka radova moraju da postoje:

  • prijava rada kada je propisana,
  • elaborat o uređenju gradilišta,
  • akt o proceni rizika i obučeni zaposleni,
  • ispravna oprema za rad,
  • lična zaštitna oprema,
  • jasna pravila kretanja na gradilištu.

U planiranju nabavke i najma, najpovoljnija oprema za gradilišta i industriju ima smisla samo kada uz cenu dobijate pravu mašinu za pravi projekat, u pravom trenutku, sa dokumentacijom i podrškom. Tu se Jugosistem prirodno uklapa kao dobavljač i partner za radne mašine, materijal i najam opreme za građevinske, industrijske i poljoprivredne potrebe.

@jugosistemdoo
#EXPO2027 stiže u
#Beograd. Svi pričaju o tehnologijama budućnosti… Mi smo odlučili da odemo korak dalje. 😎 Predstavljamo
#LONKING Fly-Excavator Belt Mega™ 🚀 ✅ Bager ✅ Utovarivač ✅ Leteća radna mašina Dobro… možda još nije u serijskoj proizvodnji. 😅 Ali jedno je sigurno – za velike projekte treba velika mašta. Da li biste probali jedan krug iznad gradilišta? 👇 Izaberite radnu mašinu koja vam je potrebna na našem veb-sajtu i pošaljite zahtev za testiranje!
#Gradiliste
#serbia
♬ original sound – JugoSistem

Praktično rečeno: izvođač ne sme da pusti ljude na teren dok nije proverio uslove rada, dokumentaciju, opremu i mere zaštite.

Šta se priprema pre početka radova?

Pre ulaska mašina i radnika na gradilište, izvođač treba da proveri da li dokumentacija prati stvarno stanje.

Potrebno je proveriti vrstu radova, pristupe, zone kretanja, opasna mesta, skladištenje materijala, električne instalacije, skele, oplatu, mašine, dizalice, iskope i rad na visini. Ako se radovi menjaju, menjaju se i rizici.

Rušenje, betoniranje i završni radovi nemaju isti profil opasnosti. Propisi o bezbednosti i zdravlju na radu zato od poslodavca traže preventivne mere pre nego što problem nastane. Uredba o privremenim ili pokretnim gradilištima dodatno uređuje obaveze investitora, koordinatora i drugih učesnika u izvođenju radova.

VažnoDokumentacija ne treba da opisuje zamišljeno gradilište. Mora da odgovara stvarnim pristupima, mašinama, fazama rada, broju zaposlenih i opasnostima koje postoje na terenu.

Prijava radova i elaborat o uređenju gradilišta

Kod gradilišta je posebno važno razlikovati prijavu gradilišta i prijavu početka rada izvođača. Uredba propisuje da investitor, odnosno zastupnik investitora, dostavlja prijavu gradilišta nadležnoj inspekciji rada najkasnije 15 dana pre početka rada na gradilištu i postavlja kopiju prijave na vidno mesto.

Izvođač radova u praksi mora da vodi računa i o prijavi početka izvođenja radova i elaboratu o uređenju gradilišta, jer bez toga rad na terenu ulazi u zonu ozbiljnog rizika. Elaborat opisuje kako je gradilište uređeno: pristupe, prolaze, instalacije, skladištenje, opasne zone, mere zaštite, pomoćne prostorije i organizaciju rada.

Nemojte ga tretirati kao dokument koji se piše samo za inspektora. Ako je dobro urađen, šefu gradilišta štedi vreme, a radnicima daje jasna pravila.

Obaveza Šta proveravate Zašto je važno
Prijava gradilišta Da li je dostavljena nadležnoj inspekciji rada Bez nje početak rada može biti sporan
Elaborat o uređenju gradilišta Da li opisuje stvarno stanje na terenu Mere moraju odgovarati konkretnom gradilištu
Dokumentacija na vidnom mestu Da li su potrebne informacije dostupne na gradilištu Radnici i kontrola moraju imati osnovne podatke
Izmene tokom radova Da li su evidentirane promene faze rada, opreme ili izvođača Novi izvođači i nove faze menjaju rizike

Akt o proceni rizika treba da opisuje stvarne rizike na gradilištu

Akt o proceni rizika je jedan od osnovnih dokumenata u sistemu bezbednosti i zdravlja na radu. U njemu se procenjuju opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj sredini, a zatim se određuju mere za njihovo uklanjanje ili smanjenje.

Na gradilištu to znači da ne možete isto tretirati radnika koji radi u iskopu, rukovaoca mašinom, armirača, tesara, električara i radnika na visini. Svaki posao ima svoje rizike. Dobra procena rizika navodi šta može da pođe po zlu, ko je izložen, koje mere se primenjuju i ko je odgovoran.

Ne zaboravite: ako promenite tehnologiju, uvedete novu mašinu ili pređete u novu fazu radova, procena rizika mora da se preispita.

Oprema za rad mora biti ispravna i proverena

Radne mašine, skele, dizalice, alati, instalacije i pomoćna oprema moraju biti bezbedni za upotrebu. To ne znači da neko samo pogleda mašinu i kaže: „Može, radi.” Pregledi i provere opreme za rad uređeni su posebnim pravilnikom, a stručni nalazi treba da pokažu da je oprema pregledana, proverena i pogodna za korišćenje u predviđenim uslovima.

Kod građevine je ovo posebno osetljivo, jer se oprema pomera, montira, demontira, koristi na otvorenom i opterećuje u različitim fazama rada. Ako mašina nema ispravnu dokumentaciju, koristi se suprotno uputstvu proizvođača ili je skela montirana bez kontrole, izvođač radova praktično prihvata rizik koji nije smeo da dozvoli.

Pre puštanja opreme u rad proverite:

  • dokumentaciju i stručne nalaze,
  • zaštitne uređaje i signalizaciju,
  • način montaže i postavljanja,
  • uslove pod kojima se oprema koristi,
  • da li je rukovalac osposobljen za njen rad.

Lična zaštitna oprema je obavezna

Infografik o obaveznoj ličnoj zaštitnoj opremi na gradilištu, sa radnikom koji nosi kacigu, zaštitu za oči i sluh, reflektujući prsluk, rukavice, zaštitnu obuću i opremu za rad na visini.
Lična zaštitna oprema bira se prema konkretnom riziku posla i obavezna je za bezbedan rad na gradilištu, od kacige i rukavica do zaštite disajnih organa i opreme za rad na visini

Zaštitna kaciga, obuća, rukavice, zaštita za oči, reflektujući prsluk, zaštita sluha, oprema za rad na visini i zaštita disajnih organa koriste se prema procenjenom riziku.

Nije svaki posao isti, pa ni zaštitna oprema nije ista.

Ako radnik seče, vari, radi u prašini, kreće se pored mašina ili radi na visini, izvođač mora da obezbedi odgovarajuću ličnu zaštitnu opremu i da proveri da se ona koristi pravilno. Radnik ne treba sam da kupuje ono što mu je potrebno za bezbedan rad.

Iz prakse: oprema koja stoji u magacinu ne štiti nikoga. Ako ljudi ne znaju kada je koriste, kako je podešavaju i kada se menja, problem nije rešen.

Rad na visini zaslužuje posebnu pažnju

Rad na visini je jedna od najrizičnijih grupa poslova u građevinarstvu. U propisima se rad na visini vezuje za rad na osloncu od dva metra i više od čvrste podloge kada radni prostor nije zaštićen od pada.

Novi pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad na visini dodatno uređuje zahteve koje poslodavac mora da ispuni radi smanjenja rizika od povreda i oštećenja zdravlja.

Zaštitne ograde, platforme, skele, sistemi za zaustavljanje pada, pristupi i obuka moraju biti rešeni pre početka rada.

Napomena o propisu
Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad na visini objavljen je u „Službenom glasniku RS”, br. 5/2025, a Paragraf navodi i kasnije izmene.

Obuka zaposlenih mora biti konkretna

Stručno lice na gradilištu proverava dokumentaciju, alat, radnu mašinu i skelu pre početka rada
Obuka za bezbedan rad mora da prati stvarne zadatke na gradilištu, jer potpis na papiru ne može da zameni jasna uputstva, praktično znanje i pripremu za rizične situacije

Obuka za bezbedan i zdrav rad treba da bude povezana sa stvarnim poslovima koje zaposleni obavljaju. Nije dovoljno da neko potpiše papir i ode na skelu, u iskop ili pored mašine.

Radnik mora da zna koje su opasnosti, koja pravila važe i šta radi u slučaju kvara, prekida rada, povrede, požara ili promene uslova. Novi radnici, sezonski radnici i zaposleni koji prelaze na druge poslove posebno su osetljiva grupa.

Poslodavac, odnosno izvođač radova koji ima zaposlene, mora da obezbedi obuku i uputstva. Angažovanje stručnog lica za bezbednost i zdravlje na radu pomaže, ali ne briše odgovornost poslodavca.

Kada na gradilištu radi više izvođača

Na većim gradilištima retko radi samo jedna firma. Jedni rade konstrukciju, drugi instalacije, treći dopremu materijala, a četvrti završne radove. Ako svako gleda samo svoj deo, dobijate gužvu, preklapanje poslova i opasne situacije.

Uredba o privremenim ili pokretnim gradilištima zato uvodi koordinatora za bezbednost i zdravlje na radu u fazi izrade projekta i u fazi izvođenja radova, kada su ispunjeni propisani uslovi. Koordinacija je naročito bitna kada se radovi izvode istovremeno ili jedan za drugim.

Primer sa gradilišta
Jedan izvođač radi na visini, drugi ispod njega premešta materijal, a treći uvodi kablove. Bez jasnog dogovora svi obavljaju svoj posao, ali zajedno stvaraju ozbiljan rizik.

Prva pomoć na gradilištu mora biti dostupna

Oprema za prvu pomoć i jasno istaknuta uputstva na gradilištu dok osposobljeni radnik pruža pomoć povređenom kolegi
Prva pomoć na gradilištu mora biti dostupna tokom svih smena, uz jasno označenu opremu, hitne brojeve i zaposlene osposobljene za reagovanje

Pravilnik o načinu pružanja prve pomoći propisuje da poslodavac mora da obezbedi pružanje prve pomoći, odgovarajući broj osposobljenih zaposlenih i sredstva i opremu za pružanje prve pomoći.

Na gradilištu to znači da ormarić ili torba prve pomoći nisu dekoracija pored kancelarije. Moraju biti dostupni tokom rada, u svim smenama i na lokacijama gde ljudi stvarno rade. Potrebno je znati ko je osposobljen, gde se oprema nalazi i koga pozivate ako se nešto desi.

Dobra praksa: brojeve hitnih službi i podatke o osposobljenim licima istaknite jasno, dovoljno krupnim fontom i na mestu koje je lako dostupno. Kada nastane panika, niko ne treba da traži informacije po fiokama.

Kratka kontrolna lista za izvođače radova

Pre početka radova prođite kroz osnovne tačke i budite iskreni prema sebi:

Da li je dokumentacija stvarno spremna ili samo mislite da jeste?

Da li ljudi znaju šta rade ili samo imate potpise?

Da li je oprema zaista pregledana?

Ovakva pitanja nekome zvuče dosadno, ali upravo ona sprečavaju skupe i opasne propuste.

  • Proverite da li su prijave i gradilišna dokumentacija usklađene sa vrstom radova.
  • Uporedite elaborat sa stvarnim stanjem na terenu.
  • Proverite da li akt o proceni rizika obuhvata konkretne poslove.
  • Pregledajte stručne nalaze za opremu za rad i instalacije.
  • Uverite se da su radnici obučeni za poslove koje obavljaju.
  • Proverite ličnu zaštitnu opremu i njenu pravilnu upotrebu.
  • Obezbedite prvu pomoć i jasne hitne procedure.
  • Dogovorite kretanje ljudi, mašina i materijala.
  • Uključite podizvođače u sistem kontrole.

Zaključak

Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu od izvođača radova zahteva ozbiljan, ali sasvim razuman pristup: proverite ljude, opremu, dokumentaciju i organizaciju pre nego što posao krene. Ne morate voleti administraciju, verujem da je malo ko voli, ali morate razumeti čemu ona služi.

Kada je gradilište dobro uređeno, radnici su sigurniji, posao ide mirnije, a izvođač ima mnogo manje neprijatnih iznenađenja.

Često postavljana pitanja

Da li samozaposleni majstor na gradilištu ima obaveze iz oblasti BZR?
Da. Ako preduzetnik ili drugo lice samostalno obavlja rad na gradilištu, njegove obaveze zavise od statusa, ugovornog odnosa i konkretnih poslova. Uredba o privremenim ili pokretnim gradilištima prepoznaje i druga lica koja učestvuju u radu, pa se ne može polaziti od toga da pravila važe samo za velike firme sa mnogo zaposlenih. U praksi je važno da svako ko ulazi u zonu rada zna pravila kretanja, rizike i mere zaštite.
Da li se BZR dokumentacija čuva samo u sedištu firme?
Ne bi trebalo. Deo dokumentacije mora biti dostupan tamo gde se rad izvodi, naročito dokumenti koji se odnose na konkretno gradilište, njegovo uređenje, prijave, uputstva, obuke, opremu i hitne procedure. Ako je sve u kancelariji udaljenoj 80 kilometara, teško ćete na terenu dokazati da ljudi imaju potrebne informacije.
Da li investitor može da kontroliše primenu mera kod izvođača?
Može i treba, posebno kada je ugovorom i organizacijom gradilišta predviđena koordinacija više učesnika. Investitor ne preuzima automatski sve obaveze poslodavca, ali ne bi trebalo da ignoriše očigledne propuste. Kod ozbiljnih projekata pravila BZR unose se i u ugovorne obaveze, zapisnike, koordinacione sastanke i planove rada.
Šta ako radnik odbija da koristi zaštitnu opremu?
Poslodavac mora da obezbedi opremu, obuku i kontrolu primene. Ako radnik odbija da koristi propisanu opremu, to se ne rešava prećutno. Potrebni su upozorenje, razgovor, evidencija i primena internih pravila, u skladu sa zakonom i opštim aktima poslodavca. Najgore rešenje je da se svi prave da nisu videli.
Da li se mere bezbednosti menjaju tokom istog projekta?
Da. Jedno gradilište prolazi kroz više faza, a svaka faza donosi druge rizike. Iskop, grubi građevinski radovi, montaža, rad na visini, instalacije i završni radovi zahtevaju različite kontrole. Zato se dokumentacija i organizacija rada moraju pratiti tokom izvođenja, a ne samo na dan otvaranja gradilišta.